• Biciklizam

    Svojim slikovitim panoramama i prirodnim ljepotama lovinački kraj postaje idealno mjesto za ljubitelje vožnje biciklom (vlastitim ili unajmljenim u rent-a-bike agenciji LiTo) kroz prirodu, a označene staze nude izbor itinerera gdje svatko može pronaći ponešto za sebe.

  • Planinarenje

    Lovinac obiluje prirodnim znamenitostima i omogućuje uživanje u različitim planinarskim doživljajima. Zaljubljenicima u planinarenje posebno je privlačno područje Parka Prirode Velebit koje prekriva gotovo polovicu površine općine i nudi niz mogućnosti uspona na prekrasne vrhove i vidikovce.

  • Aktivnosti na vodi

    Svi koji vole prirodu i brinu o njoj ovdje će se osjećati ugodno jer je cijelo područje ispunjeno čistim vodama (velikim brojem stalnih vrela, potoka i rijeka), čistim tlom te očuvanim krajolikom. Rafting.....

  • Špilje i jame

    Brojne geomorfološke zanimljivosti proizlaze iz krškog reljefa poput slikovito oblikovanih vrhova, kukova, greda, ponikvi, škrapa, krških depresija, a zanimljivi su i mnogi speleološki objekti (špilje, ponori, jame).

  • Odmor u prirodi

    Smještajni kapaciteti prostiru se cijelim krajem i namijenjeni su pojedinačnim, obiteljskim i grupnim dolascima. Posjetitelji se mogu smjestiti u hostelu ili privatnim apartmanima uživajući u domaćim proizvodima od sira, meda, rakije, janjetine i ukusnog ličkog krumpira.

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5

Lov i ribolov

Lov

Životinjski svijet lovinačkog kraja uvjetovali su velika pošumljenost, reljef, geološka građa i obilje vode. Povoljni prirodni uvjeti omogućili su veliku raznolikost životinjskih vrsta i rodova na prostoru lovinačke općine, iako se životinjski svijet naoko ne čini bogat jer divlje životinje tijekom dana izbjegavaju susrete s ljudima.

U šumama koje okružuju cijeli lovinački kraj žive divlje svinje, mrki medvjed, a mogu se vidjeti i tragovi vuka. Iz porodice kuna, na lovinačkom području živi kuna zlatica i kuna bijelica, jazavac, dok u vodotocima živi sve ugroženija vidra. Često se, posebno noću, mogu vidjeti lisice, divlji zečevi, ali i divlje mačke. Najmanja zvijer lovinačkog kraja je lasica. Ptičji svijet lovinačkog kraja također je iznimno bogat.

Lovačko društvo Cvituša ima zadatak uzgoja i zaštite divljači, a odstrel se temelji na lovno-gospodarskim osnovama i planovima gospodarenja divljači i lovišta. Od krupne divljači u lovištima LD Cvituša nalazimo smeđeg medvjeda, divlje svinje, srneću divljač i samo u prolazu - jelensku divljač, a od vrsta sitne divljači nalazimo zečeve, divlje patke, šljuke, prepelice, lisice, kune i jazavce. Stanje divljači, obzirom na kvalitetno gospodarenje i održavanje u skladu s lovnogospodarskom osnovom, je izuzetno dobro, posebno zahvaljujući dobrom gospodarenju.

Lovačko društvo Cvituša intenzivno radi na obnavljanju i izgradnji lovno- tehničkih objekata, pa je tijekom posljednjih godina izgradilo skoro sve potrebne lovnotehničke i lovnogospodarske objekte (samostojeće zatvorene i otvorene čeke, kukuruzane za smještaj hrane u lovištu, hranilišta za srneću divljač, automatske hranilice, pojilišta, solilišta). Osim toga, uređeno je na desetke kilometara staza kroz lovišta  koje ne služe samo lovcima nego i sve većem broju posjetitelja i turista. U lovišta se, u svrhu prihrane i prehrane divljači godišnje unese između 40 i 50 tona kukuruza te uzore oko 10 hektara žitarica i travnih smjesa, što je izuzetno važno ne samo za prehranu i prihranu divljači već i za očuvanje privatnih posjeda, jer ako divljač u lovištima ima dovoljno hrane, osjetno manje izlazi na oranice i vrtove. LD Cvituša nositelj je i razvoja elitnog lovnog turizma.

Kontakt:

Ivan Prpić, predsjednik

092/220-0686

 

Ribolov

Područje općine Lovinac obiluje vodom. Prohladne i brze rječice lovinačkog kraja obiluju živim svijetom i prirodno su stanište potočne pastrve (Sallmo trutta), te pijora (fam Cyprinidae), karasa (Carassius carassius), štuke (Esox lucius), babuške (Carassius auratur), klena (Leucius cephalus) i mnoge druge. Posebno su zanimljiv rod pijora u kojeg spada hrvatski pijor (Phoxinellus croaticus), endemska riba koja je predstavnik skupine sitnih rijetkih riba endemskih za krške vodotoke istočne jadranske obale. Nazivaju se još i gaovicama (mečice, jamarice) i karakterizira ih činjenica da jedan dio života provode u podzemnim vodama, ali žive i u rijekama, jezerima i potocima cijele Like pa tako i Lovinačkog kraja.

Najveći je lički pijor (Paraphoxinus croaticus) dužine do 20 cm. U vrijeme mrijesta kreće se u jatima, a hrani se ličinkama kukaca i vodenim biljem. Zimi se povlači u podzemne vode. U rijeci Jadovi u Ploči živi endemski  jadovski pijor (Phoxinellus jadovensis), dok je u Vukovoj izvor-špilji u Krbavskom polju, pronađen endemski krbavski pijor (Phoxinellus krbavensis). Nekada je pijora bilo toliko puno u vodotocima da su lokalni stanovnici polazeći u ribolov govorili kako «idu u pijore», no danas je njihov broj smanjen što se pripisuje promjeni ekoloških uvjeta vodotoka kao i introdukciji novih ribljih vrsta.

Osim prirodnih jezera na području Općine Lovinac nalazi se i nekoliko umjetnih jezera, koja su dio hidroenergetskog sustava RHE Obrovac. Jezero Sveti Rok prostire se na 90 ha površine, a akumulira vode Opsenice.  Jezero Štikada,  na jugu Općine, rasprostire se na površini od čak 334 ha, a akumulira vode  Opsenice, Ričice i Otuče. Oba umjetna jezera su poribljena, uglavnom riječnom pastrvom. Osim toga, jezero Sveti Rok ima uređeno kupalište, koje tijekom ljetnih mjeseci koristi lokalno stanovništvo.

Sportska ribolovna udruga Pijor usmjerena je na brigu o vodama I vodenim staništima, te promicanju sportskog ribolova, naročito među mladima. Posebno se bavi aktivnostima očuvanja autohtonim vrstama riba (potočna pastrva). Većina vodotoka na području Općine Lovinac u posljednje vrijeme je poribljena i uređena, čime su stvoreni dobri uvjeti za športski ribolov. O održavanju vodotoka i poribljavanju vodilo se računa još od vremena Austougarske, tada je u Lovincu postojalo ribogojilište iz kojeg se riblja mlađ koristila isključivo za poribljavanje rijeka lovinačkog kraja.

Uz ribolov na rijekama i jezerima možete uživati u miru, tišini i prirodnim ljepotama

Dnevna ribolovna dozvola iznosi 150,00 HRK, a godišnja ribolovna dozvola iznosi 500,00 HRK.

Kontakt:

Marko Sekulić, predsjednik

098/9187-960